Kako do podrške za investicije u voćarstvu i povrtarstvu

Za sve poljoprivrednike i firme iz agrobiznisa pitanje je – kako do povoljnih izvora finansiranja i podsticaja za primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda. I pored, reklo bi se, brojnih mogućnosti koje nude poslovne banke, fondovi i budžeti (nacionalni, pokrajinski i loklani) nivo ulaganja u poljoprivredu i prerađivačke kapacitete je još uvek nizak i veća finansijska pomoć je neophodna.


Novosadska konsultantska agencija Smart IPARD, uz podršku Projekta „Velika mala privreda“ koji finansira USAID, a sprovodi ACDI/VOCA, organizuje niz obuka namenjenih poljoprivrednim gazdinstvima i malim i srednjim preduzećima iz sektora voća, povrća i proizvodnje opreme. Obuke se tiču izrade poslovnih planova, aplikacija za kredite banaka i podsticaja iz budžeta AP Vojvodine, Republike Srbije, IPARD fonda, projekta Konkurentna poljoprivreda Srbije…


Kako i gde sve voćari i povrtari mogu da konkurišu


Najizdašnija podrška za proizvođače i prerađivače voća i povrća dolazi iz IPARD fonda. Za jesen nadležni najavljuju raspisivanje prvih poziva iz IPARD 3 programa. IPARD fond u okviru novog programskog perioda (2021-2027) namenjem podršci investicijama u srpsku poljoprivredu i ruralni razvoj biće mnogo izdašniji od prethodnog, IPARD 2 programa. Iz evropskog budžeta u sklopu IPARD 3 programa biće dostupno 288 miliona evra, a iz nacionalnog 90 miliona. Zajedno sa doprinosom korisnika čak oko 580 miliona evra mogu biti investirana u poljoprivredu Srbije i njena ruralna područja.
Na jesen će, kako je više puta najavljeno iz Ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave za agrarna plaćanja, biti raspisani javni pozivi iz IPARD programa (mere 1 i 3), na kojima će proizvođači i prerađivači voća i povrća moći da konkurišu za podršku u izgradnji i opremanju voćnjaka, plastenika, prerađivačkih kapaciteta, nabavku opreme, mašina, traktora…


Da bi se učestvovalo na IPARD javnim pozivima u voćarstvu i povrtarstvu, neophodno će biti da investicija iznosi najmanje 50.000 evra. Povraćaj iz IPARD kase je od 50 odsto u meri 3 (prerada voća i povrća) do najviše 75%, koliko se može dobiti u meri 1 (investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava).


Kada je reč o nacionalnim izvorima finansiranja, u toku je javni poziv za podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za nabavku novih mašina i opreme za unapređenje primarne proizvodnje biljnih kultura. Raspisan je 7. avgusta i trajaće do 7. septembra 2023. godine.


Podsticaji obuhvataju investicije u nabavku novih mašina i opreme za: primarnu proizvodnju biljnih kultura u zaštićenom prostoru; primarnu proizvodnju voća i grožđa; primarnu proizvodnju povrća, cveća, aromatičnog i lekovitog bilja; ubiranje voća, grožđa, povrća, cveća, aromatičnog i lekovitog bilja… Najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik može da ostvari u jednoj kalendarskoj godini je 800.000 dinara.


Voćari i povrtari mogu da učestvuju i na netom raspisanom konkursu za nabavku opreme za navodnjavanje. Konkurs za ostvarivanje podsticaja za nabavku nove opreme za navodnjavanje u 2023. godini otvoren je do 11. avgusta 2023. godine.
Takođe, do 17. avgusta ove godine otvoren je javni poziv za podsticaje za podizanje višegodišnjih zasada voćaka i hmelja. Maksimalni iznosi podsticaja za nabavku sadnica voćaka i hmelja su 2.500.000 dinara; za nabavku naslona za proizvodne zasade voćaka i hmelja – 825.000 dinara, za pripremu zemljišta, odnosno za nabavku supstrata sa sertifikatom – 375.000 dinara i za analizu zemljišta – 100.000 dinara.


Uz konkurse koje raspisuje Ministarstvo poljoprivrede, na nacionalnom nivou, proizvođačima i prerađivačima voća i povrća i proizvođačima prateće opreme (plastenika, protivgradnih mreža, boks paleta, stubova, pakerica, linija za preradu…) dostupni su i krediti Fonda za razvoj – investicioni, za trajna i obrtna sredstva, za početnike i mlade… Otvoren je i program podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte u 2023. godini.


Poljoprivrednici u Vojvodini su u nešto boljem položaju u odnosu na kolege u centralnoj Srbiji jer, osim republičke i podrške svojih lokalnih samouprava, mogu da računaju i na pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i nekoliko fondova. Vrste pomoći na koju mogu da računaju su različite: od bespovratnih podsticaja, subvencionisanja dela iznosa investicije, subvencionisanja kamate za kredite, pa do povoljnih kreditnih linija, recimo onih preko Fonda za razvoj poljoprivrede APV.


Pogledajte šta se menja u IPARD konkursima i pripremite se na vreme

Republika Srbija sprovodi IPARD II program od decembra 2017. godine i zaključno sa krajem 2022. godine, objavljeno je i zatvoreno trinaest javnih poziva za investicione mere.


Isplaćeno je ukupno 650 IPARD projekta u iznosu od ukupno 45,92 miliona evra, od čega doprinos EU iznosi 34,44 miliona evra. Od ukupno isplaćenih IPARD projekata, 28 zahteva isplaćeno je avansno u iznosu od 4,21 miliona evra, pri čemu doprinos EU iznosi 3,15 miliona evra.


IPARD fond u okviru novog programskog perioda (2021-2027) namenjem podršci investicijama u srpsku poljoprivredu i ruralni razvoj biće mnogo izdašniji od prethodnog, IPARD 2 programa. Iz evropskog budžeta u sklopu IPARD 3 programa biće dostupno 288 miliona evra, a iz nacionalnog 90 miliona. Zajedno sa doprinosom korisnika čak oko 580 miliona evra mogu biti investirana u poljoprivredu Srbije i njena ruralna područja.


IPARD 3 program je dobio zeleno svetlo u Briselu u martu ove godine ali po rečima predstavnika Ministarstva poljoprivrede ostaje da Republika Srbija dokaže da je sposobna da sprovodi program a to podrazumeva pripremu paketa za reaakreditaciju mera koje postoje i akreditaciju novih mera.


Do sada su raspisivani pozivi iz četiri mere (tri koje smo naveli – M1, M3 i M7, te mera 9 za tehničku pomoć IPARD strukturama). Predstoji njihova reakreditacija a za 2024. pripremaju se dve nove mere – „lider“ i agroekološko-klimatska mera. U 2025. godini u planu je mera 6, odnosno njeno akreditovanje i raspisivanje prvog poziva za investicije u ruralnu infrastrukturu.


Najmanji povraćaj 20.000 evra, za traktore minimum 50 hektara


Kada je o izmenama reč, u meri 1 biće povećanje minimalne podrške sa 5.000 evra na 20.000 evra, uvodi se ribarstvo kao prihvatljiv sektor, ukida se uslov iste vrste voća u Registru poljoprivrednih gazdinstava, kao i uslov hektara voća. Specifični kriterijumi u sektoru voća i povrća ne definišu se više prema broju hektara već prema vrednosti investcije. Da bi se učestvovalo na IPARD javnim pozivma u voćarstvu i povrtarstvu, neophodno će biti da investicija iznosi najmanje 50.000 evra.


Izjednačiće se kriterijumi prihvatljivosti za nabavku traktora sa kriterijumima za nabavku mašina i mehanizacije i izgradnju objekata – biće potrebno najmanje 50 hektara u ratarskoj proizvodnji (u vlasništvu ili zakupu) i za nabavku traktora i za ostale investicije. Maximalni iznos podrške biće 1.000.000 evra.


U meri 3 takođe je predviđeno povećanje minimalne podrške na 20.000 evra i uvodi se sektor prerade ostalih useva i sektor prerade ribe. Takođe, biće prihvatljive i investicije za preradu mesa od ćuraka i gusaka. Iznos maksimalnih podsticaja bude za sve sektore biće 1.300.000 evra.


U meri 7 koja se dosad odnosila na ruralni turizam novost je što će se u okviru IPARD 3 programa podržavati i direktna prodaja poljoprivrednih i lokalnih proizvoda i sektor uslužnih delatnosti u ruralnim područjima.


Za investicije u ribarstvu iz IPARD 3 programa do 1,3 milion evra podrške

Uvođenje ribarstva u IPARD 3 program je izuzetno važno jer može doprineti ublažavanju postojećih problema u ovom sektoru, te angažovanju potencijala koji postoje. Investicije u ribarstvo i značajna finansijska podrška koju pruža IPARD povećaće iskorišćenost neplodnog zemljišta i vodnih resursa i značajno uticati na inteziviranje proizvodnje slatkovodne ribe, poruka je sa današnje radionice o IPARD 3 programu održanoj u Somboru, u Regionalnoj privrednoj komori.


Regionalna privredna komora Sombor je info dan o mogućnostima podrške sektoru ribarstva kroz IPARD fond organizovala u saradnji sa Klasterom akvakulture „Naša riba“ iz Zrenjanina, a predavači su bili konsultanti agencije Smart IPARD iz Novog Sada Slađana Gluščević i Dragan Stijepović.


-IPARD 3 program finansiraće izgradnju novih proizvodnih objekata za akvakulturu i rekonstrukciju postojećih objekata, uključujući ulaganja u infrastrukturu, to jest putnu mrežu, vodovod, električnu mrežu i distribuciju na ribnjacima. Takođe, finansiraće se nabavka nove opreme koja će se koristiti za uzgoj i transport ribe, poštujući standarde biosigurnosti i zaštite životne sredine, a prihvatljive će biti i investicije u obnovljive izvore energije za potrebe na gazdinstvu, rekla je Slađana Gluščević.


Navela je da će ribarstvo biti podržano iz IPARD fonda kroz dve mere – Meru 1 i Meru 3, što znači da će se novac davati za investicije u izgradnju i opremanje ribnjaka ali i za preradu ribe. U Meri 1 minimalna podrška u okviru jednog javnog poziva je 20.000 evra, a maksimalna 1.000.000 evra. U Meri 3 najmanji iznos podrške iz IPARD fonda je 20.000 evra, a najviši 1.300.000 evra. Najveći intezitet podrške kroz IPARD je 75 odsto.


Ribarstvo do sada nije bilo finansirano kroz ovaj instrument finansijske podrške Evropske unije srpskoj poljoprivredi i ruralnom razvoju. Jačanje sektora ribarstva kroz IPARD 3 program omogućilo bi preduslove za povećanje potrošnje ribe u našoj zemlji, poboljšanje izvoznih kapaciteta i smanjenje negativanog uticaja na životnu sredinu, rečeno je na današnjoj radionici.


-Osnovni cilj IPARD 3 programa u sektoru ribarstva je podrška primarnim proizvođačima i prerađivačama u postepenom usklađivanju sa pravilima EU, njenim standardima, politikama i praksom, rekla je Slađana Gluščević naglasivši da je sada vreme da se pripremaju projekti za javni poziv koji se očekuje dogodine budući da oni podrazumevaju izradu projektne dokumentacije, dobijanje građevinskih dozvola…


IPARD 3 program odnosi se na period 2021-2027. godina. Ove godine akreditovan je u Briselu, a prvi javni pozivi očekuju se u prvom tromesečju 2023. Ukupno će u toku ovog programskog perioda korisnicima u Srbiji na raspolaganju biti oko 377 miliona evra. Od toga 288 miliona evra biće iz budžeta EU, a oko 89 miliona iz nacionalnog budžeta.