Smart IPARD: Informisanje poljoprivrednika ključno za ostvarivanje podsticaja

Saradnja koja se ne završava samo na apliciranju za jednu vrstu podsticaja, već dugoročno traje i gradi, stiče se kroz poverenje i preporuke poljoprivrednika, kaže konsultant Dragan Stijepović iz agencije Smart IPARD.


Agencija Smart IPARD nalazi se u Novom Sadu i već nekoliko godina uspešno priprema i sprovodi projekte iz oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Uglavnom sprovodi projekte koji su finansirani iz IPARD fonda i takozvanog projekta Svetske banke, ali i druge.


IPARD – instrument Evropske unije koji se nudi državama sa pretpristupnim statusom kako bi dostigle evropske standarde i podigle konkurentnost u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja. Do sada je u Srbiji korišćen program IPARD II, a u februaru ove godine biće raspisan prvi poziv iz IPARD III programa. U svim javnim pozivima, bilo da je reč o nabavci mehanizacije, izgradnji i opremanju farmi, plastenika, voćnjaka, preradi poljoprivrednih proizvoda, ulaganju u ruralni turizam, prednost imaju žene i poljoprivrednici mlađi od 40 godina.


Dragan Stijepović za Agrosmart kaže da je voma važno informisati poljoprivrednike o tome kako mogu da koriste podsticaje jer kroz njih smanjuju troškove proizvodnje, što je već duže vreme jedini način da se ostvari pozitivan rezultat u poljoprivrednoj proizvodnji.


„Za opstanak u ovom poslu, potrebno je koristiti podsticaje za sva ulaganja u poljoprivredu – lokalne, pokrajinske, nacionalne, programe EU… Za optimalno korišćenje svih dostupnih podsticaja, poljoprivrednici moraju naučiti da planiraju svoje poslovanje minimum godinu ili dve unapred, kako bi svoja ulaganja uskladili da dostupnim programima podrške i zbog toga je važno na vreme se i konktinuirano informisati“, kaže naš sagovornik.


Kako u Smart IPARD-u informišete poljoprivrednike o podsticajima koje mogu ostvariti?


„Informisanje je putem internet stranice, društvenih mreža, elektronske pošte ili ličnim kontaktom.. Sadržaji putem interneta su usmereni ka svima i služe pre svega za obaveštavanje o raspisanim pozivima, rokovima i ko može da ih koristi. Lični kontakt se uglavnom odnosi na poljoprivrednike sa kojima je već uspostavljena poslovna saradnja i agencija već zna šta je poljoprivredniku potrebno.


Uvek je najbolji način saradnje ličnim kontaktom, na sastancima u agenciji ili poseti poljoprivrednom gazdinstvu, gde agencija i poljoprivrednik zajedno donose odluku o korišćenju pojedinih podsticaja. Agencija će ugovoriti saradnju sa poljoprivrednikom samo u slučaju da je izvesno da poljoprivrednik može ostvariti pravo na podsticaj i da je odabrana vrsta podsticaja od najboljeg interesa za poljoprivrednika. Izbor konkursa za koji traba aplicirati pre svega zavisi od toga da li poljoprivrednik ostvaruje pravo na učešće. Ovo je važno reći pošto postoji jasno razgraničenje između nacionalnih mera i sredstava iz EU. Svakako je od velike važnosti edukacija poljoprivrednika, kao i korišćenje konsultantske podrške. Smart IPARD je, recimo, uz podršku Projekta „Velika mala privreda“ koji finansira USAID, a sprovodi ACDI/VOCA, organizovao niz obuka namenjenih poljoprivrednim gazdinstvima i malim i srednjim preduzećima iz sektora voća, povrća i proizvodnje opreme. Reč je obukama za izradu poslovnih planova, aplikacija za kredite banaka i podsticaja iz budžeta AP Vojvodine, Republike Srbije, IPARD fonda, projekta Konkurentna poljoprivreda Srbije…“



Kako ih preko vaše agencije mogu ostvariti?


„Prilikom uspostavljanja saradnje sa poljoprivrednicima, agencija prvo radi analizu poslovanja poljoprivrednog gazdinstva, pomaže u proceni ulaganja u skladu sa planovima proizvodnje za naredni period, i predlaže poljoprivredniku način ostvarenja prava na podsticaje. Nakon toga zajedno definišemo termin plan za narednu godinu i započinjemo saradnju.


Ispostavilo se da je ovakav vid saradnje do sada doneo najbolje rezultate. U velikom broju slučajeva je preporuka poljoprivrednika, koji je zadovoljan ostvarenom saradnjom, bila razlog za inicijativu novog poljoprivrednika za sastanak sa agencijom.“


Poljoprivrednici u Vojvodini su u nešto boljem položaju u odnosu na kolege u centralnoj Srbiji jer, osim republičke i podrške svojih lokalnih samouprava, mogu da računaju i na pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i nekoliko fondova. Vrste pomoći na koju mogu da računaju su različite: od bespovratnih podsticaja, subvencionisanja dela iznosa investicije, subvencionisanja kamate za kredite, pa do povoljnih kreditnih linija, recimo onih preko Fonda za razvoj poljoprivrede APV.


Na kojim konkursima trenutno poljoprivrednici mogu da učestvuju, a za koje treba da se pripreme?

Trenutno je, do početka februara, otvoren treći javni poziv u okviru Projekta konkurentne poljoprivrede Srbije, koji realizuje Ministarstvo poljoprivrede u saradnji sa Svetskom bankom, vredan 750 miliona dinara. Poziv je namenjen prvenstveno agregatorima, odnosno preduzetnicima, privrednim društvima i zemljoradničkim zadrugama koje proizvode ili otkupljuju proizvode primarnih poljoprivrednih proizvođača, prerađuju ih i plasiraju na tržište. Vrednosti investicija za agregatore mogu iznositi od 25.000 do čak 400.000 evra, a visina bespovratnih sredstva može se kretati i do 200.000 evra.

Dalje, očekuje se prvi poziv iz IPARD III programa, najverovatnije će to biti konkurs za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava (izgradnja i opremanje objekata, podizanje novih proizvodnih zasada voća, nabavka opreme i mehanizacije). To su investicije u primarnu poljoprivredna proizvodnja. Budžet za ovaj konkurs IPARD-a je 6,5 milijarde dinara.

Osim toga, poljoprivrednici mogu da očekuju redovne konkurse koje raspisuje Pokrajinski sekretarijat za poljoprivredu, da podnose zahteve za podsticaje kod Ministarstva poljoprivrede…

„Prilikom uspostavljanja saradnje sa poljoprivrednicima, agencija prvo radi analizu poslovanja poljoprivrednog gazdinstva, pomaže u proceni ulaganja u skladu sa planovima proizvodnje za naredni period, i predlaže poljoprivredniku način ostvarenja prava na podsticaje. Nakon toga zajedno definišemo termin plan za narednu godinu i započinjemo saradnju.

Ispostavilo se da je ovakav vid saradnje do sada doneo najbolje rezultate. U velikom broju slučajeva je preporuka poljoprivrednika, koji je zadovoljan ostvarenom saradnjom, bila razlog za inicijativu novog poljoprivrednika za sastanak sa agencijom.“

Poljoprivrednici u Vojvodini su u nešto boljem položaju u odnosu na kolege u centralnoj Srbiji jer, osim republičke i podrške svojih lokalnih samouprava, mogu da računaju i na pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i nekoliko fondova. Vrste pomoći na koju mogu da računaju su različite: od bespovratnih podsticaja, subvencionisanja dela iznosa investicije, subvencionisanja kamate za kredite, pa do povoljnih kreditnih linija, recimo onih preko Fonda za razvoj poljoprivrede APV.



Izvor: Agrosmart


Kreće IPARD 3: U februaru izgradnja objekata i podizanje zasada, traktori i mašine na jesen

https://uap.gov.rs/wp-content/uploads/2024/01/Indikativni-plan-javnih-poziva-za-2024.-godinu-IPARD-III-2.pdf

Na sajtu Uprave za agrarna plaćanja Ministarstva poljoprivrede objavljen je indikativni plan poziva iz IPARD 3 programa za ovu godinu.


Po njemu, prvo će biti raspisan poziv iz Mere 1, koja se odnosi na primarnu poljoprivrednu proizvodnju. Obuhvataće izgradnju objekata – hladnjača, skladišta, farmi, kao i nabavku sadnica i podizanje zasada voća, plastenika, staklenika… Taj poziv trebalo bi da bude raspisan 12. februara i da traje do 12. aprila ove godine. Biće to, praktično, početak IPARD 3 programa u Srbiji. Raspoloživo je, u okviru ovog poziva, 4,8 milijardi dinara.


Konkurisati mogu fizička lica – nosioci poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnici, zadruge i pravna lica, mikro, mala i srednja preduzeća, koja imaju aktivna poljoprivredna gazdinstva. Najviši povraćaj koji se može dobiti je 75 odsto prihvatljive vrednosti investicije. Najmanji iznos podrške je 20.000 evra, a najveći milion evra. Prihvatljivi sektori su žitarice, uljarice i industrijsko bilje, potom voće i povrće, meso, mleko, jaja, grožđe i riba.


Nakon ovog poziva, biće raspisan poziv iz Mere 3, a to je prerada poljoprivrednih proizvoda i proizvoda ribarstva. Takođe su prihvatljive investicije u izgradnju i opremanje prerađivačkih kapaciteta, a prihvatljivi sektori kao u Meri 1. Poziv za preradu planiran je za 22. april a trajaće dva meseca. Opredeljeno je 6,3 milijardi dinara. Na ovaj poziv ne mogu se javiti fizička lica već preduzetnici i pravna lica. Povraćaj je 50 odsto, a najmanji iznos podrške je 20.000 evra. Uvodi se sektor prerade ostalih useva i sektor prerade ribe. Takođe, biće prihvatljive i investicije za preradu mesa od ćuraka i gusaka. Iznos maksimalnih podsticaja za sve sektore biće 1.300.000 evra.


Mera M7, koja se odnosi na seoski turizam, izaziva već veliko interesovanje a poziv je planiran za početak jula. Biće izdvojena 5,1 milijarda dinara. Najmanji iznos podrške je 20.000 evra a najveći 300.000 evra. Konkurisati mogu fizička lica – nosioci poljoprivrednih gazdinstava, preduzetnici i pravna lica, mikro i mala preduzeća, koja imaju aktivna poljoprivredna gazdinstva.


Tek za jesen i kraj godine predviđeni su pozivi za nabavku traktora i mehanizacije. Za traktore će se, prema planu poziva, moći konkurisati od 2. septembra, a opredeljeno je 2,6 milijardi dinara. Za mašine, opremu i mehanizaciju poziv će biti otvoren 18. novembra, a biće na raspolaganju 1,6 milijardi dinara.


Naglasimo da su IPARD projekti složeni projekti budući da podrazumevaju izradu poslovnog plana, sprovođenje procedure prikupljanja ponuda dobavljača i izvođača radova, kao i građevinske dozvole ako je o izgradnji objekata reč, stoga je neophodno na vreme krenuti sa pripremama.


Indikativni plan IPARD 3 poziva za ovu godinu možete preuzeti ovde:Indikativni-plan-javnih-poziva-za-2024.-godinu-IPARD-III-2

Kako do podrške za investicije u voćarstvu i povrtarstvu

Za sve poljoprivrednike i firme iz agrobiznisa pitanje je – kako do povoljnih izvora finansiranja i podsticaja za primarnu proizvodnju i preradu poljoprivrednih proizvoda. I pored, reklo bi se, brojnih mogućnosti koje nude poslovne banke, fondovi i budžeti (nacionalni, pokrajinski i loklani) nivo ulaganja u poljoprivredu i prerađivačke kapacitete je još uvek nizak i veća finansijska pomoć je neophodna.


Novosadska konsultantska agencija Smart IPARD, uz podršku Projekta „Velika mala privreda“ koji finansira USAID, a sprovodi ACDI/VOCA, organizuje niz obuka namenjenih poljoprivrednim gazdinstvima i malim i srednjim preduzećima iz sektora voća, povrća i proizvodnje opreme. Obuke se tiču izrade poslovnih planova, aplikacija za kredite banaka i podsticaja iz budžeta AP Vojvodine, Republike Srbije, IPARD fonda, projekta Konkurentna poljoprivreda Srbije…


Kako i gde sve voćari i povrtari mogu da konkurišu


Najizdašnija podrška za proizvođače i prerađivače voća i povrća dolazi iz IPARD fonda. Za jesen nadležni najavljuju raspisivanje prvih poziva iz IPARD 3 programa. IPARD fond u okviru novog programskog perioda (2021-2027) namenjem podršci investicijama u srpsku poljoprivredu i ruralni razvoj biće mnogo izdašniji od prethodnog, IPARD 2 programa. Iz evropskog budžeta u sklopu IPARD 3 programa biće dostupno 288 miliona evra, a iz nacionalnog 90 miliona. Zajedno sa doprinosom korisnika čak oko 580 miliona evra mogu biti investirana u poljoprivredu Srbije i njena ruralna područja.
Na jesen će, kako je više puta najavljeno iz Ministarstva poljoprivrede, odnosno Uprave za agrarna plaćanja, biti raspisani javni pozivi iz IPARD programa (mere 1 i 3), na kojima će proizvođači i prerađivači voća i povrća moći da konkurišu za podršku u izgradnji i opremanju voćnjaka, plastenika, prerađivačkih kapaciteta, nabavku opreme, mašina, traktora…


Da bi se učestvovalo na IPARD javnim pozivima u voćarstvu i povrtarstvu, neophodno će biti da investicija iznosi najmanje 50.000 evra. Povraćaj iz IPARD kase je od 50 odsto u meri 3 (prerada voća i povrća) do najviše 75%, koliko se može dobiti u meri 1 (investicije u fizičku imovinu poljoprivrednih gazdinstava).


Kada je reč o nacionalnim izvorima finansiranja, u toku je javni poziv za podsticaje za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva za nabavku novih mašina i opreme za unapređenje primarne proizvodnje biljnih kultura. Raspisan je 7. avgusta i trajaće do 7. septembra 2023. godine.


Podsticaji obuhvataju investicije u nabavku novih mašina i opreme za: primarnu proizvodnju biljnih kultura u zaštićenom prostoru; primarnu proizvodnju voća i grožđa; primarnu proizvodnju povrća, cveća, aromatičnog i lekovitog bilja; ubiranje voća, grožđa, povrća, cveća, aromatičnog i lekovitog bilja… Najviši ukupni iznos podsticaja koji korisnik može da ostvari u jednoj kalendarskoj godini je 800.000 dinara.


Voćari i povrtari mogu da učestvuju i na netom raspisanom konkursu za nabavku opreme za navodnjavanje. Konkurs za ostvarivanje podsticaja za nabavku nove opreme za navodnjavanje u 2023. godini otvoren je do 11. avgusta 2023. godine.
Takođe, do 17. avgusta ove godine otvoren je javni poziv za podsticaje za podizanje višegodišnjih zasada voćaka i hmelja. Maksimalni iznosi podsticaja za nabavku sadnica voćaka i hmelja su 2.500.000 dinara; za nabavku naslona za proizvodne zasade voćaka i hmelja – 825.000 dinara, za pripremu zemljišta, odnosno za nabavku supstrata sa sertifikatom – 375.000 dinara i za analizu zemljišta – 100.000 dinara.


Uz konkurse koje raspisuje Ministarstvo poljoprivrede, na nacionalnom nivou, proizvođačima i prerađivačima voća i povrća i proizvođačima prateće opreme (plastenika, protivgradnih mreža, boks paleta, stubova, pakerica, linija za preradu…) dostupni su i krediti Fonda za razvoj – investicioni, za trajna i obrtna sredstva, za početnike i mlade… Otvoren je i program podsticanja preduzetništva kroz razvojne projekte u 2023. godini.


Poljoprivrednici u Vojvodini su u nešto boljem položaju u odnosu na kolege u centralnoj Srbiji jer, osim republičke i podrške svojih lokalnih samouprava, mogu da računaju i na pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, kao i nekoliko fondova. Vrste pomoći na koju mogu da računaju su različite: od bespovratnih podsticaja, subvencionisanja dela iznosa investicije, subvencionisanja kamate za kredite, pa do povoljnih kreditnih linija, recimo onih preko Fonda za razvoj poljoprivrede APV.